PLJAČKA DRŽAVNE (DRUŠTVENE) IMOVINE U MZ GLINICA?

Nakon što je 5.12. i 17.12. 2014. godine bosanska policija izvela dosta opsežne akcije u kojima su bili lišeni slobode direktor i izvršni direktor javnog poduzeća »Unsko-sanske šume« Đevad Muslimović i Fadil Šehić (http://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/akcija-koverta-zbog-korupcije-uhapsen-fadil-sehic-izvrsni-direktor-unsko-sanskih-suma/141205101 ), te premijer Vlade unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača (http://reprezent.ba/index.php/vijesti/usk-html/6787.html ), kao predsjednik Savjeta mjesne zajednice Glinica ostalim članovima Savjeta MZ Glinica i svim drugim građanima predlažem da se do kraja mjeseca januara ove godine u općinskoj vijećnici u naselju Velika Kladuša održi zbor građana odnosno javna rasprava o prekrasnoj borovoj šumi poznatoj inače i kao »glinička gmajina«, koja se prostire na više hektara zemljišta (između sela Brezovo Polje, Glinica i Pecka) na teritoriju naše mjesne zajednice. Naime, prošle godine predstavnici JP »Unsko-sanske šume« organizirali su veću (golu) sječu borova u gliničkoj gmajini, a da o tome uopće nisu obavijestili Savjet MZ Glinica. Osim toga, iz pouzdanog izvora saznao sam da spomenuto javno poduzeće u ovoj godini namjerava posjeći još veći broj borova u gliničkoj gmajini.

Borova šuma (tzv. glinička gmajina) na području mjesne zajednice Glinica (na karti, koju sam dobio od direktora Centra za kulturu općine Velika Kladuša Zlatka Dizdarevića)

 

Pošto sam od 22.7. do 10.10. 2014. godine na općini Velika Kladuša i kod sarajevske »Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine« pokrenuo postupak da se glinička gmajina kao vrlo zanimljiv i slabo istražen srednjovjekovni relikt proglasi bosanskim nacionalnim kulturnim spomenikom, želim da znam (a vjerujem da to isto žele i ostali građani MZ Glinica) kad i na temelju kojeg državnog Zakona je JP »Unsko-sanske šume« dobilo pravo da u ime države Bosne i Hercegovine, samostalno odlučuje o sudbini borove šume na gliničkoj gmajini. Ovdje još moram podsjetiti da je bila glinička gmajina u stvari pašnjak, te sve do kraja Drugog svjetskog rata zajedničko vlasništvo stanovnika sela Brezovo Polje, Glinica i Pecka: nacionalizirana i pošumljena bila je tek u pedesetim, šezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća.