GRB MJESNE ZAJEDNICE GLINICA

Na zboru stanovnika mjesne zajednice Glinica u područnoj osnovnoj školi Glinica danas, 19. marta 2016. godine od 13 do 14 sati predstavljen je grb mjesne zajednice Glinica. To se vidi i na prve četiri (ovdje objavljene) fotografije, čiji je autor Zlatan Džebić. 

Grb mjesne zajednice Glinica nastao je inače u vremenu od početka proljeća 2014. do početka proljeća 2016. godine (povodom 805. obljetnice prvog spomena rječice Glinice u historijskim dokumentima). Grb ima oblik povišenog kasnogotičkog-sanitskog štita, a djelo je slovenske akademske slikarke Marije Prelog (rođene 1954. godine) i predsjednika Savjeta mjesne zajednice Glinica, historičara umjetnosti Huseina Sejke Mekanovića (rođen 1972. godine).

GRB MJESNE ZAJEDNICE GLINICA (foto: Husein SejMekanović)

GRB MJESNE ZAJEDNICE GLINICA SA ŽUTOM POZADINOM (foto: Husein Sejko Mekanović)

Na grbu predstavljeni su (iz prirode uzeti) simboli svih pet sela, koja čine mjesnu zajednicu Glinica (Brezovo Polje, Bukovlje, Glinica, Pecka i Poljana). U stvari centralni dio grba sasvim je sličan obliku, koji ima područje mjesne zajednice Glinica na geografskim kartama. Pošto se MZ Glinica nalazi na krajnjem sjeverozapadu države Bosne i Hercegovine na grbu je predstavljen Zapad odnosno sunce pred zalaskom. Posebno je potrebno naglasiti da je sunce svojim zrakama oblikovalo silhuetu najvećeg brda u mjesnoj zajednici Glinica, Glavica (258m), te ulaz u pećinu, koja je dala ime selu Pecka. Pod bijelim nebom i u neposrednoj blizini velikog žutog sunčanog diska nalazi se bijeli sokol sa široko raširenim krilima, koji je od 2004. do 2011. godine boravio na području sela Brezovo Polje i Pecka. Bijeli sokol (najbrže živo biće) leti iznad zelenih livada, polja, šuma i rječice Glinice. Plodna, prostrana i zelena dolina rječice Glinice sve do njenog ušća u rijeku Glinu zaista je raj na zemlji, a meandri Glinice predstavljaju i državnu granicu, jer je korito Glinice jednim malim dijelom zaista državna granica između Bosne i Hercegovine, te Hrvatske. U dnu grba nalazi se simbol sela Bukovlje, bukov list. Taj list predstavlja u stvari i pero, čijom je zlatnom tintom napisana 1211. godina, u kojoj je bila rječica Glinica prvi put spomenuta u historijskim dokumentima (u listini mađarskog kralja Andrije II.). Na grbu odzvanja čak i staroslavenska tradicija, jer je bijelog sokola i zmijoliku rječicu Glinicu moguće je objasniti i kao sukob staroslavenskih božanstava Peruna i Velesa. Poznato je naime, da je dan kad je gromovnik Perun pobijedio gospodara podzemlja odnosno vode Velesa (Perunov dan) slavljen kao Ilindan i Aliđun. To je i danas vrlo važan praznik svih bosanskih rimokatolika, muslimana i pravoslavnih hrišćana pa tako i onih sa područja mjesne zajednice Glinica. Uostalom 2. august je i Dan mjesne zajednice Glinica.