GLINIČANKA EMA ĆUFUROVIĆ TREBA NAŠU POMOĆ!                                          

Poštovani stanovnici mjesne zajednice Glinica i svi ljudi dobre volje!

Ema Ćufurović je učenica šestog razreda osnovne škole "1. mart" u Vrnograču. Nakon jedne posjete stomatologu u mjesecu novembru 2015. godine toj je djevojčici dijagnosticirana "trombocitopenija" (lat. Trombocytopenia chronica idiopathica), te je zbog toga u više navrata liječena u Kantonalnoj bolnici u Bihaću i u Pedijatrijskoj klinici u Sarajevu, a zadnjih pet mjeseci nalazi se na liječenju u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli. 

Pošto je život Eme Ćufurović trenutno vrlo ozbiljno ugrožen, a lijekovi i liječenje iz dana u dan zahtijevaju sve više finansijskih sredstava, koja njeni roditelji nemaju (o tome smo prije približno dva mjeseca informisali i predstavnike velikokladuškog Centra za socijalni rad), molimo Vas da svojim dobrovoljnim novčanim prilozima pomognete da se što prije spasi Emin život.

Za sve informacije u vezi s tim možete se obratiti predsjedniku Savjeta mjesne zajednice Glinica Huseinu Mekanoviću (tel: 0038761 281 853; e-mail: mz.glinica@gmail.com).

                                                           SASTANAK U SELU POLJANA                                               

U subotu 16.12. 2017. godine u 12 sati (u podne) kod područne osnovne škole u selu Poljana održat će se sastanak na kojem će stanovnici sela Poljana moći raspravljati o projektu za asfaltiranje puta Glinica-Poljana. Pozivamo sve stanovnike spomenutog sela da dođu na taj sastanak.

                                          UREĐENJE PUTEVA NA PODRUČJU MZ GLINICA                                                 

Od 4. do 8. decembra ove godine dvadesetak radnika JKP Komunalije čistili su i uređivali putni pravac Donja Pecka - Glinica - Vrnograč, a za svoj rad zaista su zaslužili sve pohvale. Njihova akcija inače je uslijedila nakon molbi, koje su općini Velika Kladuša i JKP Komunalije uputili članovi Savjeta MZ Glinica. U vezi s tim potrebno je naglasiti da spomenuti putni pravac nije bio tako očišćen i uređen još od davne 1992. godine (ako izuzmemo neke manje akcije kao što je bila ona u proljeće 2014. godine). 

Akcija komunalaca prekinuta je u stvari zbog pet-šest centimetara snijega, koji je osvanuo u subotu 9. decembra pa se može očekivati da će biti radovi već za koji dan nastavljeni. 

                MALONOGOMETNA EKIPA MZ GLINICA NA OPĆINSKIM SPORTSKIM IGRAMA                                                 

Muška malonogometna ekipa mjesne zajednice Glinica sudjelovala je na turniru, koji je održan u okviru općinskih sportskih igara u Velikoj Kladuši od 9. do 25. novembra 2017. godine. 

              

U prvom kolu momci su pokazali veliku borbenost i pošteno namučili favoriziranu ekipu nogometnog kluba Mladost iz Vrnograča. Utakmica je odigrana u subotu 10. novembra, a završila je s rezultatom 2:1, koji je u drugi krug turnira odveo vrnogračku ekipu. Finalna utakmica na tom turniru odigrana je na Dan državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra, a vrijedni pehar za fair-play pripao je ekipi naše mjesne zajednice. 

Ovo je inače drugi veliki malonogometni turnir na kojem je sudjelovala naša muška ekipa. Članovi Savjeta MZ Glinica učinit će sve kako bi u što skorije vrijeme stvorili ozbiljnu i respektabilnu ekipu s većim ambicijama.

                               SASTANAK SAVJETA MJESNE ZAJEDNICE GLINICA 

                                                   

Prvi sastanak novog Savjeta mjesne zajednice Glinica održat će se u Glinici u četvrtak 9.11. 2017. godine u 11 sati. 

                                    PREGLED PROJEKATA NA PODRUČJU MZ GLINICA 

                                                   

                       REZULTATI IZBORA ZA SAVJET MJESNE ZAJEDNICE GLINICA 

                                                   

Općina Velika Kladuša na svojoj spletnoj stranici danas je objavila službene rezultate izbora za novi Savjet mjesne zajednice Glinica održanih inače u Glinici u subotu 7.10. 2017. godine.

U novi Savjet ušli su Husein Mekanović (predsjednik Savjeta), Husein Šakanović, Safet Topčagić, Hajrudin Šakanović i Rešid Kantarević. 

              KANDIDACIJSKI ZBOROVI NA PODRUČJU MJESNE ZAJEDNICE GLINICA

                                                   

Kandidacijski zborovi za izbor članova Savjeta mjesne zajednice Glinica održat će se u područnoj osnovnoj školi Glinica u subotu 23.9. 2017. godine: za podružnicu POLJANA u 12. sati, a za podružnice BUKOVLJE i GLINICA u 13. sati.

RAČUN ZA SAKUPLJANJE SREDSTAVA ZA MODERNIZACIJU PUTA GLINICA-DONJA PECKA-GRANICA MZ GLINICA I PODZVIZD (PREMA SELU BEČIĆI)

                                                   

Jučer 25.8.2017. godine u velikokladuškoj KIB banci otvoren je račun za sakupljanje sredstava za modernizaciju (asfaltiranje) oko 1500 metara puta Glinica-Donja Pecka-granica mjesnih zajednica Glinica i Podzvizd (prema selu Bečići). Želja nam je da (u suradnji sa općinom Velika Kladuša i svim drugim zainteresiranim investitorima) taj put bude moderniziran već do kraja ove godine. 

Podaci o računu:

KOMERCIJALNO-INVESTICIONA BANKA DD, VELIKA KLADUŠA,

S.W.I.F.T. KINBBA22

MZ Glinica-Izd. sred. za modern. puta Glinica-Donja Pecka

Broj računa: 1980013040004433

JEDNA MOLBA SAVJETA MJESNE ZAJEDNICE GLINICA UPUĆENA UREDU NAČELNIKA OPĆINE VELIKA KLADUŠA, FIKRETA ABDIĆA 9.8. 2017. GODINE 

                                                   

Poštovani!

Na blogu mjesne zajednice Glinica jučer je bio objavljen sasvim kratak zapis s naslovom »Po rijeci Kladušnici dobile su ime tvrđave Mala i Velika Kladuša«. Taj zapis bio je inače svojevrstan odgovor na spletnu objavu jedne emisije Radija Velika Kladuša u kojoj je već po tko zna koji put ponovljena tvrdnja da je ime (tvrđave) Kladuša nastalo od njenog mitskog gospodara Kladara: http://www.radiovkladusa.ba/stari-grad-simbol-velike-kladuse/

Spomenutu tvrdnju zaista nije lako braniti, jer se odgovori na pitanja kad su i otkud su dobile ime srednjovjekovne tvrđave Mala Kladuša (lat. Cladosa Minor) i Velika Kladuša (lat. Cladosa Maior) ne mogu i ne smiju tražiti samo u liku mitskog gospodara Kladara. Naime, najstarija imena u Europi pa i u zemlji Bosni su imena (malih i velikih) rijeka, a isto tako je činjenica da kroz Malu i Veliku Kladušu protiče oko osamnaest kilometara dugačka rijeka Kladušnica. Posebnu pažnju zaslužila je baš ta inače najduža rijeka na području današnje općine Velika Kladuša. Kad je i po čemu je dobila ime Kladušnica? Nema sumnje da su srednjovjekovni pisari zapisivali kao »Cladosa« i njeno ime. U vezi s tim dovoljno je istaknuti činjenicu, da su u 13. stoljeću spomenuta i imena nekih drugih rijeka na području općine Velika Kladuša (Glinica, Bojna i Stabandža). U historijskim izvorima davne 1211. godine (dakle, skoro sedamdeset godina prije spomena Kladuše i skoro pedeset godina prije spomena Bihaća) prva je spomenuta rijeka Glinica (lat. fluvium glinyza). Dakle, sve su to vrlo vrijedni podaci, koji mogu svjedočiti o golemoj starosti imena rijeke Kladušnice. Tu temu (o kojoj dosad stručnjaci uopće nisu raspravljali) uskoro namjeravamo obraditi i u opsežnijem članku.

Budući da se s Kladušnicom (i bez zanimljivih mitova) može do kraja riješiti pitanje nastanka imena naselja Velika Kladuša molimo Vas da kao najviši predstavnik općine Velika Kladuša i o tome povedete računa. U nadi da će biti naša molba pozitivno riješena već unaprijed Vam se zahvaljujemo i lijepo Vas pozdravljamo!

        PO RIJECI KLADUŠNICI DOBILE SU IME TVRĐAVE MALA I VELIKA KLADUŠA

Danas oko 14. sati u jednoj emisiji na Radija Velika Kladuša (objavljenoj inače i na spletnoj stani Radija Velika Kladuša: http://www.radiovkladusa.ba/stari-grad-simbol-velike-kladuse/) ponovljena je inače već više puta iznesena tvrdnja da je Velika Kladuša odnosno kladuška tvrđava dobila ime po mitskom gospodaru s imenom Kladar. Odmah treba naglasiti da je takvu tvrdnju zaista nemoguće braniti. Činjenica je, naime, da su imena rijeka nastarija imena u cijeloj Europi pa i u zemlji Bosni, a kroz naselja Mala Kladuša i Velika Kladuša protiče najduža (ne i najveća) rijeka na području današnje općine Velika Kladuša, koja se zove Kladušnica. Kao lijep primjer za tu tvrdnju ne treba spominjati velike evropske rijeke (Dunav, Rajna, Sava, Drava, Bosna i ostale). Dovoljno je već da istaknemo kako je najveća rijeka na području općine Velika Kladuša, rijeka Glinica u historijskim pisanim izvorima spomenuta davne 1211. godine (dakle, skoro sedamdeset godina prije spomena naselja Velika Kladuša i skoro pedeset godina prije spomena Bihaća). 

Imenom (u maglu srednjeg vijeka umotanog) mitskog gospodara Kladara ne može se i ne smije se rješavati pitanje kad su i otkud su dobile ime srednjovjekovne tvrđave Mala Kladuša (lat. Cladosa Minor) i Velika Kladuša (Cladosa Maior). Da bi se objasnilo ime spomenutih tvrđava najprije je potrebno objasniti kad je i otkud je dobila ime rijeka Kladušnica. 

    10 FOTOGRAFIJA BRDA GLAVICA,  NAJVIŠEG BRDA NA PODRUČJU MZ GLINICA

Glavica (260m) u selu Pecka nalazi se u neposrednoj blizini pećine, koja je dala ime selu Pecka. To je inače najviše brdo na području mjesne zajednice Glinica. Ovdje smo sakupili deset fotografija na kojima se vidi to brdo (karakterističnog ovalnog oblika) u sva četiri godišnja doba.

 Najstarije fotografije imaju i historijsku vrijednost. Po jednoj od ovih fotografija nastao je i grb mjesne zajednice Glinica.

GOVOR PREDSJEDNIKA SAVJETA MZ GLINICA NA SVEČANOM OTVORENJU 14. KRAJIŠKOG TEFERIČA U GLINICI 6.8. 2016. GODINE

Dragi Gliničani i dragi gosti! Dobrodošli na četrnaesti Krajiški teferič!

Radujem se što se Krajiški teferič danas održava na području naše mjesne zajednice Glinica i u neposrednoj blizini lokaliteta s nazivom Kolište na kojem su se uz igru i pjesmu stoljećima njegovali narodni običaji. Glinica je inače jedna od najmanjih i u ekonomskom pogledu najnerazvijenijih velikokladuških mjesnih zajednica. Želja mi je da se to stanje što prije popravi. To je i želja naših Gliničana u Evropi i u Sjedinjenim Američkim Državama, koje ovom prilikom posebno toplo pozdravljam.

O Krajiškom teferiču neću puno gubiti riječi. Moj prijatelj, pjesnik Enes Topalović iz Goražda, koji je dugo godina djelovao kao prosvjetni radnik u našoj Cazinskoj Krajini poslao mi je nekoliko stihova posebno napisanih za Krajiški teferič u Glinici. U tim stihovima on je tvrdio da ne trebaju ni talambasi, ni harmonika ni kolo, ni janje na ražnju, da se za teferič duša i tijelo ukrasi i ušareni, komšija pohvali komšiji, a momak namigne djevojci.

A sada pozivam načelnika općine Velika Kladuša Edina Behrića da otvori program četrnaestog Krajiškog teferiča u Glinici.

NASTUP EKIPE MZ GLINICA NA TURNIRU U MALOM NOGOMETU U VELIKOJ KLADUŠI 

            

Sinoć u 21. sat i 30. minuta ekipa mjesne zajednice Glinica (Neir Oklopčić, Esnad Ćupić, Edis Karalić, Admir Ćoragić, Džemal Šakanović, Jasmin Šakanović, Zuhdija Musić i Ajdin Ćufurović) nastupila je na malonogometnom turniru u Velikoj Kladuši, koji je inače održan na igralištu Prve osnovne škole i to u okviru kulturno-zabavno-sportske manifestacije KLADUŠKO LJETO. Iako je naša ekipa ispala već u prvom krugu takmičenja (ekipa MZ Mala Kladuša bila je jednostavno bolja) ostavila je solidan utisak.  

Nadamo se da će učešće na spomenutom turniru puno koristiti našoj inače prilično podmlađenoj ekipi, te da će ubuduće imati puno više uspjeha na malonogometnim turnirima.

                 »PREKO RIJEKE GLINICE KOD LAIŠA«: 

                UZ OBLJETNICU BITKE KOD PODZVIZDA

Na današnji dan 1845. godine u šest sati ujutro vojnici Prve banske pukovnije iz Gline pod zapovjedništvom Josipa Jelačića (1801-1859) napali su naselje uz utvrdu Podzvizd. Već na početku uspjeli su zauzeti dva strateški važna brijega ispred utvrde, a zatim su prodrli u naselje gdje se bitka vodila doslovno za svaku kuću u kojoj su se nalazili branitelji. Tom prilikom bilo je ranjeno i smrtno ranjeno više stanovnika Podzvizda, te spaljena jedna trećina naselja. I kad su kolone od oko tri hiljade Jelačićevih vojnika već krenule natrag prema granici Habsburškog i Osmanskog Carstva stanovnicima Podzvizda stigla je pomoć iz Bužima, Vranograča, Male Kladuše i drugih naselja. Došlo je do sukoba u kojem je i Jelačićeva vojska imala znatne gubitke. Posebno žestok okršaj bio je na močvarnom tlu uz rječicu Podzvizdnicu i uz tok rijeke Gline. O tome su dosad pisali brojni povjesničari, a ovdje želim spomenuti samo neke radove koje su objavili bosanski povjesničar Galib Šljivo(1) i hrvatska povjesničarka Kristina Milković(2).

Povod spomenutim represalijama protiv stanovnika Podzvizda bilo je ubojstvo petnaestogodišnjeg dječaka Save Vojnovića, koje se dogodilo u mjestu Široki Tuk 5.7. 1845. godine. Prema riječima hrvatske povjesničarke Kristine Milković nedovoljno istraženo Vojnovićevo ubojstvo bilo je samo povod za odmazdu zbog drugoga, ranijeg incidenta koji se dogodio na raštelu Lisičjak 18. siječnja 1845. godine kada je poginulo nekoliko vojnika Prve banske pukovnije iz Gline.

Za stanovnike velikokladuške mjesne zajednice Glinica sigurno je zanimljiv i podatak da je jedna od tri kolone Jelačićeve vojske na svojem putu prema utvrdi Podzvizd kod Laiša prešla preko rijeke Glinice. Laiš odnosno Lajša je u stvari naziv za mlin, koji je porušen u osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća i to prilikom gradnje puta Glinica-Poljana. Bio je to najveći mlin ne samo u mjesnoj zajednici Glinica već i u cijeloj općini Velika Kladuša. Po tome mlinu dobio je inače naziv jedan manji zaselak. I baš na tom mjestu je korito rijeke Glinice bosansko-hrvatska državna granica.

O značenju neobičnog imena mlina dosad još nitko nije pisao. Pošto je područje uz rijeku Glinicu u srednjem vijeku bilo posjed cistercitskog samostana u naselju Topusko (na poziv mađarskog kralja Andrije II. cisterciti su došli u Topusko 1205. godine iz francuske cisterce Clairvaux) možda se u imenu mlina skriva grad Laiš (Lajiš) što se spominje u Bibliji (Suci 18,1-26) ili čak srednjovjekovne (bretonske i provansalske) pjesme prve francuske pjesnikinje Marie de France. Njene pjesme poznate pod imenom »Lai« odnosno »Lais« obiluju vilinskom začaranošću svijeta baš kao i nekadašnji mlin na pritoku rijeke Glinice, rječici Slapnici, koji je poznat pod imenom »Bauk« (Strašilo).

Cisterciti iz naselja Topusko su pod geslom moli i radi (lat. »ora et labora«) puna tri stoljeća posredovali lokalnom stanovništvu tekovine evropske kulture te tako ostvarili jak društveni utjecaj. Zaslužni su za razvoj poljoprivrede i obrta, a naročito za upravljanje vodenim resursima (mlinarstvo i ribarstvo). Uostalom, s cistercitima u tijesnoj vezi je i takozvani  »mistični mlin«, koji svjedoči o jedinstvu Starog i Novog zavjeta.

                                                           Bilješke & Literatura

1. Galib ŠLJIVO, Napad austrijske vojske na Podzvizd 9. jula 1845. godine, Istorijski zbornik I., Banja Luka 1980, str. 65-84.

2. Kristina MILKOVIĆ, Represalije protiv Podzvizda 1845. godine. Fenomen četovanja i maloga rata u kasnim krajiškim društvima na hrvatsko-bosanskoj granici, Povijesni prilozi 40., Zagreb 2011, str. 195-224.

                             KUDA IDU DIVLJE SVINJE NA PODRUČJU MZ GLINICA? 

Prije nekoliko dana krivolovci su ubili divlju svinju i s prerezanim vratom bacili je u korito rijeke Glinicu (u neposrednoj blizini mosta na putu Glinica-Donja Pecka). Sad se na tom dijelu širi nesnosan smrad. 

Zbog krivolova, a i zbog nekih drugih problema na području mjesne zajednice Glinica uskoro namjeravamo održati sastanak sa članovima i vodstvom lovačkog udruženja u naselju Velika Kladuša.

 

                                                                   U SELU PECKA

Geometar Almir Imširović danas je počeo rad na projektu, čiji je cilj asfaltiranje (modernizacija) lokalnog puta Glinica-Donja Pecka-granica mjesnih zajednica Glinica i Podzvizd (Rajnovac, Bečići).

Od 10 sati dopodne do 15 sati popodne napravio je sve što je planirao. S njim na trasi puta bili su i svi članovi građevinskog Odbora. Za koji dan počet će i druga faza spomenutog projekta.

SPISAK NA KOJEM JE 36 STANOVNIKA SELA DONJA PECKA (MZ GLINICA), SPREMNIH DA FINANSIRAJU IZGRADNJU (ASFALTIRANJE) PUTA GLINICA - DONJA PECKA - GRANICA MJESNIH ZAJEDNICA GLINICA I PODZVIZD (BEČIĆI-RAJNOVAC)

1. Meho ABDIĆ 2000KM

2. Ramo ABDIĆ 2000KM

3. Fikret ABDIĆ 2000KM

4. Rifet ABDIĆ 2000KM

5. Husein ŠAKANOVIĆ 4000KM

6. Medo ŠAKANOVIĆ 7000KM

7. Šerif ŠAKANOVIĆ 10.000KM

8. Zaim ŠAKANOVIĆ 3000KM

9. Arif ŠAKANOVIĆ 3000KM

10. Šerif ŠAKANOVIĆ 1000KM

11. Elvir KARALIĆ 1000KM

12. Hasiba KARALIĆ 1000KM

13. Zejna OMERAGIĆ 1000KM

14. Ibro OMERAGIĆ 8000KM

15. Safet OMERAGIĆ 8000KM

16. Ale OMERAGIĆ 8000KM

17. Mustafa KARALIĆ 4000KM

18. Selim KARALIĆ 4000KM

19. Zlatko KARALIĆ 3000KM

20. Ibrahim MEHIĆ 3000KM

21. Husein MEHIĆ 2000KM

22. Halil MEHIĆ 2000KM

23. Senad MEHIĆ 1000KM

24. Hašim ŠAKANOVIĆ 1000KM

25. Edin ŠAKANOVIĆ 1000KM

26. Zehida ŠAKANOVIĆ 3000KM

27. Ismet ŠAKANOVIĆ 1000KM

28. Ramo ŠAKANOVIĆ 8000KM

29. Hanisa MEHIĆ 2000KM

30. Sejad ŠAKANOVIĆ 4000KM

31. Ised ŠAKANOVIĆ 8000KM

32. Zlatan HUŠIDIĆ 8000KM

33. Emin HUŠIDIĆ 3000KM

34. Esma HUŠIDIĆ 1000KM

35. Bejza MUSTEDANAGIĆ 3000KM

36. Mehmed MEHIĆ 1000KM 

FORMIRAN GRAĐEVINSKI ODBOR, KOJI ĆE VODITI IZGRADNJU PUTA GLINICA-DONJA PECKA-GRANICA MJESNIH ZAJEDNICA GLINICA I PODZVIZD (RAJNOVAC, BEČIĆI)

Obaviještavamo Vas da je na sastanku u selu Donja Pecka u subotu 24.6. 2017. godine u 20. sati formiran građevinski Odbor, koji će voditi izgradnju (asfaltiranje) puta Glinica-Donja Pecka-granica mjesnih zajednica Glinica i Podzvizd (Rajnovac, Bečići). 

Predsjednik građevinskog Odbora je Ised Šakanović, a članovi Odbora su Zaim Šakanović, Husein Mekanović i Edis Karalić.

                                            MUJO KUJE KONJA NA VODI GLINICI

Deset razloga zbog kojih bi trebalo »Nove mostove« na rijeci Glinici preimenovati u »Mostove Nade Mamule i Zaima Imamovića«

Pritok rijeke Gline, rijeka Glinica je najveća rijeka koja teče preko teritorija općine Velika Kladuša. U sačuvanim historijskim izvorima Glinica prvi put se spominje u listini mađarskog kralja Andrije II. iz 1211. godine, a skoro pet stoljeća kasnije, prilikom sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 26.1. 1699. godine odlučeno je da njeno korito bude granica između Habsburškog i Osmanskog carstva. Od tada pa sve do danas korito Glinice predstavlja ne samo državnu već i svojevrsnu civilizacijsku granicu. Uostalom, tako je bilo i 9.7. 1845. godine kad je jedan dio glinske Prve banske pukovnije pod komandom Josipa Jelačića (1801-1859) kod mlina Laiša prešao preko rijeke Glinice, te se uputio prema turskom utvrđenju Podzvizd, a tako je bilo i u prvoj polovini 1944. godine, kad je spomenuta čak i mogućnost da zemlja Bosna postane engleski protektorat s granicom na rijekama Glinici i Glini.

ILUSTRACIJA 1: Rijeka Glinica (Glinitza Fl.) na karti koju je njemački kartograf Christian Matthäus Seutter objavio u Augsburgu 1744. godine. FOTO: Fikret Midžić, Granice i teritorija Bosne i Hercegovine od Karlovačkog mira do kraja Prvog svjetskog rata na starim geografskim kartama: (1699-1918), Bihać 2010, str. 33.

ILUSTRACIJA 2: Grb mjesne zajednice Glinica iz 2016. godine FOTO: Husein Sejko Mekanović

Zbog svega toga danas su vrlo dragocjeni podaci o mostovima na rijeci Glinici. U članku objavljenom u novinama »Sarajevski list« 5.7. 1889. godine saznajemo da je bio jedan novi most na Glinici napravljen 1886. godine: »Tako je u istom okrugu a u kotaru krupskom bilo prošlog mjeseca u predjelu Glinice i Baštra dolini kiše poput provale oblaka putovi su oko Otoke, Bužima i Vrnograča na više mjesta poplavljeni, tako je i most na cesti za Vrnograč oboren, a vodenice na potoku Glinici razvaljene, kojih ruševine onda navališe na novu ćupriju napravljenu 1886 g. i pokvariše je. Pored svega toga opet nigdje promet nije bio obustavljen osim na putu za Topusko«. A u zborniku »Sisak i Banija u revolucionarnom radničkom pokretu i ustanku 1941. godine« objavljenom u Sisku 1974. godine na stranici 656 spomenuti su neki događaji iz 1941. godine i most na rijeci Glinici: »Muslimani ustaše uspjeli su da podmuklo uspostave vezu i počnu pregovore s oko 60 ljudi iz Glinice i Bos. Bojne kod gliničkog mosta, da ih kasnije pohvataju i odvedu u Vranograč gdje su svi strijeljani u u selu Poljicama kod Vranograča«.

Na području mjesne zajednice Glinica danas još ima živih svjedoka što pamte da je u vrijeme Drugog svjetskog rata porušen jedan od mostova na Glinici, koji je povezivao sela Glinica i Pecka. Na tom istom mjestu nakon završetka Drugog svjetskog rata opet je bio napravljen most. Naravno, nije to bio jedini most na rijeci Glinici. Približno hiljadu metara uzvodno na putu koji povezuje sela Glinica i Grabovac u 70. godinama 20. stoljeća vojnici jugoslavenske narodne armije sagradili su dva drvena mosta. Ti mostovi dotrajali su u 80. godinama 20. stoljeća pa su tad zamijenjeni modernim betonskim mostovima, koji i dan danas pod imenom »Novi mostovi« odlično služe svojoj namjeni.

ILUSTRACIJA 3: Pogled na selo Glinica i mostove na rijeci Glinici iz sela Brezovo Polje oko 1980. godine. FOTO: Derviš Džebić

ILUSTRACIJA 3: Pogled sa jednog od mostova na korito rijeke Glinice u rano proljeće 2016. godine. FOTO: Husein Sejko Mekanović

Kako bilo da bilo u ratu i u miru preko mostova na rijeci Glinici prelazili su brojni znameniti ljudi. Da li je među njima bio i jedan od najznamenitijih narodnih junaka s područja općine Velika Kladuša pa i cijele Ljute Krajine, Mujo Hrnjica? Legenda kaže da je bio Mujo Hrnjica smrtno ranjen na obroncima Petrove Gore. Ako je to zaista točno onda su Mujo Hrnjica i njegov konj Đogat svakako više puta prelazili preko mostova na Glini i Glinici.

Prije nekoliko dana članovi Savjeta mjesne zajednice Glinica pokrenuli su inicijativu da se »Novi mostovi« na rijeci Glinici preimenuju u mostove znamenitih pjevača sevdalinki Nade Mamule (1927-2001) i Zaima Imamovića (1920-1994), koji su iza sebe ostavili čak deset različitih verzija sevdalinke »Mujo kuje konja po mjesecu«, inače jedne od najljepših sevdalinki uopće. Iako se o ukusima obično ne raspravlja ovdje je ipak potrebno naglasiti kako već odavno postoji uvjerenje da su baš njih dvoje i najbolje otpjevali tu divnu sevdalinku u kojoj se spominje ime velikog junaka iz Ljute Krajine.

ILUSTRACIJA 5: Jedna strana ovojnice LP ploče, koju je Nada Mamula snimila za zagrebački Jugoton 1982. godine. FOTO: http://www.sevdalinke.com/2010/11/nada-mamula-sevdalinke-zagreb-jugoton.html

ILUSTRACIJA 4: Nada Mamula, Zaim Imamović, Radmila Dimić, Josip Broz Tito i članovi njegove porodice. FOTO: http://pasaz.rs/wp-content/uploads/2016/04/Nada-mamula-Radmila-Dimic-Zaim-Imamovic-i-Brozovi2.jpg

Ovdje Vam predstavljamo deset razloga zbog kojih bi trebalo takozvane »Nove mostove« na rijeci Glinici preimenovati u »Mostove Nade Mamule i Zaima Imamovića«:

1. »Novi mostovi« spadaju među najveće, najvažnije i najbolje očuvane infrastrukturne objekte na području mjesne zajednice Glinica, koji su planirani i realizirani u 80. godinama 20. stoljeća odnosno u vrijeme dok je postojala država Titova Jugoslavija. Radi se u stvari o dva betonska mosta na putu, koji selo Glinica povezuje s naseljem Velika Kladuša, a jedan od njih predstavlja i granicu između mjesnih zajednica Glinica i Vrnograč. Dugački su oko trideset metara, a približno toliko su i udaljeni jedan od drugoga. Preimenovanje tih mostova predstavljalo bi prije svega skroman pokušaj obnove duha zajedništva odnosno bratstva i jedinstva, inače zaštitnih znakova države Titove Jugoslavije. A mostovi i jesu važan simbol spajanja ljudi i vremena.

2. Te mostove sagradili su uglavnom stanovnici općine Velika Kladuša (muslimani, pravoslavni hrišćani i rimokatolici). Osim predstavnika Općine Velika Kladuša zasluge za njihovu gradnju sigurno su imali i tadašnji »paradni konji« velikokladuškog i jugoslavenskog gospodarstva, preduzeća Agrokomerc, Saniteks i Grupex. U vezi s tim vrijedno je podsjetiti i na činjenicu da je u vrijeme gradnje »Novih mostova« počela i obnova tvrđave Muje Hrnjice na brdu iznad naselja Velika Kladuša.

3. Baš u vrijeme gradnje »Novih mostova« u njihovoj neposrednoj blizini na dvorištu područne osnovne škole u Glinici održana je kulturno-zabavna manifestacija »Raspjevana brazda« na kojoj su bile predstavljene i brojne sevdalinke. Ovdje je vrijedno posebno istaknuti i to da su još živi ljudi, koji su tad u Glinici pjevali sevdalinke »Put putuje Latif-aga«, »Ah, moj Aljo« i »Platno bijeli Sarajka djevojka«.

4. Nada Mamula i Zaim Imamović bili su najcjenjeniji pjevači sevdalinki u Titovoj Jugoslaviji. O tome na svojevrstan način svjedoči i činjenica da su sevdalinke pjevali čak i maršalu Titu. Koliko je bio popularan samo Zaim Imamović svjedoči podatak da su ljudi dolazili u Sarajevo da kupuju prve radio-aparate, te pri tom obično zahtijevali:  »ali daj mi samo onaj u kojemu je Zaim!«. Zaim Imamović inače je rođen u Mrkonjić Gradu, a Nada Mamula u Beogradu. Iako ih mnogi ljudi i dan danas vrlo rado slušaju, još uvijek u bosanskim gradovima i naseljima nema ulica, trgova i mostova, koji bi nosili njihovo ime.

5. Duh vremena u kojem su planirani i sagrađeni »Novi mostovi« na rijeci Glinici možda najbolje simbolizira jedna LP ploča, koju je Nada Mamula snimila za zagrebački Jugoton 1982. godine.

6. Danas nije moguće sasvim isključiti mogućnost da se Mujo Hrnjica i njegov konj Đogat skrivaju u sevdalinkama »Mujo kuje konja po mjesecu« i »Mujo đogu po mejdanu voda«.

7. S preimenovanjem tih mostova želimo potaknuti obnovu modernog puta Glinica-Vrnograč-Podzvizd-Velika Kladuša, čijom se sredinom umjesto nekadašnje sniježno bijele crte protežu duboke pukotine i travnato zelena crta. Podsjećamo da je baš gradnja mostova ubrzala asfaltiranje odnosno modernizaciju spomenutog puta.   

8. S preimenovanjem tih mostova želimo učiniti sve kako bi se oni i obnovili odnosno zaštitili od propadanja. Njihovom obnovom i uređenjem okoliša značajno bi se obogatila turistička ponuda na području mjesne zajednice Glinica.

9. Mostovi Nade Mamule i Zaima Imamovića podsjećali bi buduće rodove ne samo na zlatno vrijeme u kojem su sagrađeni ti mostovi, već i na nekadašnje stanovnike mjesne zajednice Glinica (muslimane, pravoslavne hrišćane i katolike). Naime, činjenica je, da su u našim selima među najčešćim muškim i ženskim imenima baš bila imena Zaim i Nada. Zaim je inače arapsko muško ime, koje ima značenje vođa i starješina, a Nada je slavensko žensko ime, koje je u tijesnoj vezi s imenicom nada. Koliko je žensko ime Nada primjerno za ime mosta na rijeci Glinici svjedoči i zadnja rečenica u znamenitom eseju »Mostovi«, koji je napisao bosanski književnik Ivo Andrić (1892-1975): »A sva je naša nada s one strane«.

10. Isto tako je činjenica da su bile sevdalinke dio »željeznog repertoara« i na 14. Krajiškom teferiču, koji je održan u selu Glinici u neposrednoj blizini »Novih mostova« 6.8. 2016. godine. Na toj najvećoj kulturno-zabavnoj i sportskoj manifestaciji, koja je u zadnjih sto godina održana na području mjesne zajednice Glinica bar tri puta čula se je i sevdalinka »Mujo kuje konja po mjesecu«.